Page 44 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 44

prostornog  gradijenta  u  miokardnim  brzinama.  Remode-  korelaciji u odnosu na CT i CMR, ali je nedostatak u tome što
          lovanje leve pretkomore je složen anatomski i funkcionalni   3D ehokardiografija trenutno nije standardizovana te nedo-
          proces kao odgovor na električne, mehaničke i metaboličke   staju podaci iz velikih studija .
                                                                                    19
          poremećaje, a sam proces remodelovanja leve pretkomore
          obično je posledica volumnog opterećenja leve pretkomore,
          dijastolne disfunkcije leve komore (Left Ventricle, LV) i fizio-  Strain leve pretkomore
          loškog procesa starenja. Analiza strain metodom 2D ehokar-
          diografskog STE je pružila nove mogućnosti u proceni funk-  Vrednosti  straina  i  sinusnog  ritma  (Sinus  Rhythm,  SR)
          cije leve pretkomore i ima veliku dijagnostičku i prediktivnu   procenjene metodom 2D ehokardiografskog STE imaju ne-
          vrednost .                                         koliko  prednosti  u  odnosu  na  konvencionalne  ehokardio-
                 6, 7
                                                             grafske mere: ova metoda je manje zavisna od volumnog
                                                             statusa, kao i od ugla pod kojim je dobijena slika .  Mere
                                                                                                       7
          Anatomija i funkcija leve pretkomore               se  dobijaju  standardnim  dvodimenzionalnim  apikalnim
                                                             prikazima  dve  i  četiri  srčane  šupljine  trasiranjem  kontura
             Leva pretkomora se anatomski sastoji iz četiri kompo-
          nentne: venskog dela u koji se ulivaju plućne vene, vesti-  Slika 1. Grafički prikaz procene straina leve pretkomore 20
          buluma koji vodi do mitralne valvule, leve atrijalne aurikule
          (Left Atrial Appendage,  LAA),  kao  i  interatrijalnog  septuma
          (Interatrial Septum, IAS) . Faktori koji su ključni za intaktnu
                             8, 9
          funkciju leve pretkomore su: komplijansa zida leve pretko-
          more, preload (priliv iz plućnih vena), afterload (pritisak pu-
          njenja leve komore) i elektomehanička sinhronija . Uočeno
                                                  2
          je da kumulativni hemodinamski stres dovodi do atrijalnog
          remodelovanja koji se manifestuje u vidu atrijalne miopatije
          gde je glavni supstrat unutar samog zida LA u smislu atrofije
          kardiomiocita i njihove zamene fibroznim tkivom. Ove pro-
          mene su progresivne pa vremenom vode ka stanjenju zida,
          povećanju njegove krutosti i dilataciji same srčane šupljine,
          što predstavlja vizualnu prezentaciju patofiziološkog proce-
          sa deterioracije LA . Budući da je leva pretkomora usko po-  endokarda LV, te se nakon softverske obrade dobija kriva
                         4
          vezana sa levom komorom kao kontinuum, posebno u toku   longitudinalnog straina. Budući da je područje interesa (Re-
          dijastole, njena veličina i funkcija su u velikoj meri zavisne   gion of Interest, ROI) podeljeno u ukupno šest atrijalnih se-
          od komplijanse leve komore 10, 11 . Ta veza između leve pretko-  gmenata, prilikom obrade se, osim krive globalnog straina,
          more i leve komore je opisana u brojnim studijama koje su   generiše i kriva za svaki od tih segmenata .
                                                                                               20
          pratile njihov odnos u fiziološkim procesima, ali i u mnogim
          patološkim  stanjima.  Primer  za  to  je  porast  atrijalne  kon-  Kriva longitudinalnog straina počinje dok je pretkomora
          trakcije sa godinama u odgovoru na povećanu krutost leve   u fazi rezervoara, a kao pozitivna defleksija koja svoj maksi-
          komore, koja prati fiziološki proces starenja 12-14 .  mum dostiže neposredno pred otvaranje mitralne valvule,
                                                             što  predstavlja  maksimalnu  vrednost  longitudinalne  de-
             U svrhu procene morfologije i hemodinamike leve ko-  formacije leve pretkomore (Peak Atrial Longitudinal Strain,
          more razvijeni su brojni neinvazivni dijagnostički modaliteti   PALS). Nakon toga, u ranoj dijastoli sledi faza pasivnog pu-
          kao zamena za kateterizaciju srca i invazivno merenje pri-  njenja leve komore što rezultuje padom atrijalnog napreza-
          tisaka  u  srčanim  šupljinama.  Tradicionalno  merenje  ante-  nja sa negativnom defleksijom krive, praćeno kratkotrajnim
          ro-posteriornog dijametra leve komore putem M-mode i 2D
          ehokardiografije predstavlja najjednostavniji marker remo-  Tabela 1. Referentne vrednosti straina leve pretkomore
          delovanja LV. Međutim, ova jednostavna mera ima brojne      Parametar            Referentna vrednost
          limitacije i nije tačan pokazatelj globalnih geometrijskih pro-  LA - rezervoar (PALS)  39% (95% CI, 38%-41%, 40 studija)
          mena LV, te je podložna brojnim varijacijama usled različitih   LA - pumpa (PACS)  23% (95% CI, 21%-25%, 14 studija)
          uglova dobijanja 2D ehokardiografske slike . LAVI ima bolju   LA - provodnik (LACS)  17% (95% CI, 16%-19%, 18 studija)
                                            15
          prognostičku vrednost u odnosu na dijametar leve komo-  Legenda: LA (Left Atrium) - leva pretkomora.
          re, što je dokazano u više studija 16, 17 . Međutim, volumetrij-
          ske  mere  dobijene  2D  ehokardiografijom  se  zasnivaju  na   periodom platoa koji odgovara dijastazi. Sledeća pozitivna
          geometrijskim pretpostavkama i podložne su promenama   defleksija  krive  se  javlja  u  kasnoj  dijastoli,  kada  dolazi  do
          usled skraćenja slike, tako da ne koreliraju u potpunosti sa   atrijalne  kontrakcije,  što  odgovara  maksimalnoj  vredno-
          vrednostima  dobijenim  kompjuterizovanom  tomografijom   sti kontraktilne deformacije (Peak Atrial Contraction Strain,
                                                                  1
          (Computed Tomography, CT) i magnetnom rezonancom srca   PACS) . Iz metaanalize 40 studija koje su proučavale strain
          (Cardiac Magnetic Resonance, CMR) . U poređenju sa tim, 3D   leve pretkomore su dobijene referentne vrednosti prikaza-
                                     18
          ehokardiografski  dobijene  volumetrijske  mere  su  u  boljoj   ne u tabeli 1.


          42     DOI: 10.5937/Galmed2411039I
   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49