Page 62 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 62

Tabela 1. Kliničke varijante GBS                   za objektivno merenje bola, te je samoprocena subjektivnog
                                                             doživljaja bola najčešće korišćena u kliničkoj praksi 14, 15 .
                   Akutna inflamatorna demijelinizaciona polineuropatija
                       Akutna motorna aksonalna neuropatija     Procena jačine/intenziteta bola najčešće se vrši upotre-
                      Akutna senzomotorna aksonalna neuropatija  bom unidimenzionalnih skala, kao što su vizualno analogna
                      Diplegija facijalnog nerva sa parestezijama  skala,  numerička  skala,  verbalna  skala  i  skala  izraza  lica.
                                                             Većina  stručnjaka  predlaže  korišćenje  multidimenzional-
                   Akutna motorna neuropatija sa kondukcionim blokovima
                                                             nih skala, u formi upitnika, koji sem jačine bola, procenjuju
                           Inkompletne forme bolesti
                                                             i prirodu bola, lokalizaciju, kao i uticaj na funkcionalnost,
                         Faringo-cerviko-brahijalna slabost
                                                             svakodnevne aktivnosti, raspoloženje i spavanje. Najčešće
                            Miller-Fisher sindrom            korišćen i najpoznatiji multidimenzionalni test je Makgilov
                        Akutna oftalmopareza (bez ataksije)  upitnik (kratak upitnik o bolu).
                     Akutna ataksična neuropatija (bez oftalmoplegije)
                                                                Testovi koji su osmišljeni za pomoć u dijagnostici neuro-
                        CNS varijanta: Bickerstaff encephalitis
                                                             patskog bola razvijeni su na način da, osim intenziteta, ra-
                                                             zlikuju i vrste bola. Neuropatsku komponentu otkrivaju na
             Dijagnoza GBS se postavlja na osnovu toka bolesti, kli-  osnovu deskriptora, simptoma i specifičnih senzacija. Valid-
          ničke slike, elektrofiziološkog pregleda i specifičnog nalaza   ni upitnici koji se koriste kao skrining instrumenti prihvaćeni
          u likvoru . Osnovni laboratorijski korelat radikularne lezije   kao visoko senzitivni i specifični za neuropatsku komponen-
                 7
          jeste  postojanje  albumino-citološke  disocijacije  u  likvoru.   tu bola su: test za detekciju bola (PD-Q) i Douleur Neuropat-
          U diferencijalnoj dijagnozi GBS, posebno kod bolesnika sa   hique 4 (DN-4).
          atipičnom kliničkom prezentacijom, važno je isključiti akut-
          ne neuropatije druge etiologije (toksične, metaboličke, in-  Prilikom uzimanja anamneze neophodno je uvrstiti pita-
          fektivne), lezije kičmene moždine i moždanog stabla, kao i   nja o lokalizaciji, intenzitetu, kvalitetu, karakteru i vremen-
          oboljenja neuromišićne spojnice i mišića .         skom  profilu  bola,  zajedno  sa  mogućim  pogoršavajućim
                                          8
                                                             faktorima. Istovremeno neophodno je detaljno ispitati paci-
             Uporedo  sa  opštim  principima  lečenja  kod  bolesnika   jenta o pratećim simptomima. Prilikom fizikalnog pregleda
          sa umerenom do izraženom funkcionalnom onesposoblje-  pacijenta potrebno je uraditi detaljan pregled procene funk-
          nošću  neophodna  je  i  primena  specifične  imunoterapije,   cionalnosti  somatosenzornog  sistema  i  odrediti  prisustvo
          humanih intravenskih imunoglobulina (IVIG) ili terapijskih   negativnih (hipoestezija, palhipoestezija, termhipoestezija,
          izmena  plazme  (TPE) 9,  10 .  Rezultati  velike,  internacionalne,   hipoalgezija) i pozitivnih: spontanih i evociranih simptoma
          randomizovane studije su pokazali da oba vida imunotera-  i znakova (tabela 2).
          pije, IVIG i TPE, imaju jednaku efikasnost u lečenju obolelih
          sa GBS .
                11
             GBS je bolest brzo progresivnog, monofaznog toka, sa   Karakteristike bola u GBS
          maksimalnim deficitom koji se kod 98% pacijenata dostiže   Bol  i  drugi  senzorni  simptomi  su  faktori  koji  poveća-
          četiri nedelje nakon njenog početka, iza čega sledi poste-  vaju ograničenja obolelih od GBS 16, 17 . Bol je čest simptom
          peni oporavak koji traje od nekoliko nedelja do više meseci.   GBS, ali je nažalost obično zanemaren, jer je fokus kliniča-
          Nedavno završene epidemiološke studije su pokazale da se   ra usmeren na progresivnu slabost i životno ugrožavajuće
          značajno poboljšanje stanja ili potpuni klinički oporavak sre-  simptome, pre svega na respiratornu insuficijenciju. Što se
          ću kod 41% pacijenata sa GBS mesec dana nakon početka   tiče bola kao prvog simptoma bolesti, vrlo je značajno ista-
          prvih tegoba, kod 86% obolelih posle 6 meseci, a kod 92%   ći da su prethodna istraživanja pokazala da je to slučaj kod
          pacijenata godinu dana nakon početka bolesti. Pokazano je   oko 70% bolesnika .
                                                                            18
          da se i pored primene imunoterapije, recidivi GBS javljaju
          kod 2-5% obolelih, dok se u nekim studijama relapsi opisuju   Bol kod ovih bolesnika ima neuropatsku (usled oštećenja
          u čak 10% slučajeva 12, 13 . U Srbiji je mortalitet u akutnoj fazi   nerava i nervnih korenova), ali i nociceptivnu komponentu
          bolesti tokom desetogodišnjeg praćenja iznosio 5,6% . Do   (najčešće usled dugotrajne nepokretnosti bolesnika, infla-
                                                     2
          sada je zabeleženo da su najčešći uzroci letalnog ishoda bili   macije).  Pretpostavlja  se  da  su  uzroci  neuropatskog  bola
          septični šok i respiratorna slabost.               spontana i abnormalna aktivnost mijelinizovanih senzornih
                                                             nervnih  vlakana,  disfunkcija  tankih  vlakana,  senzitizacija,
                                                             ektopičko  pražnjenje  u  dorzalnim  ganglijama . U akutnoj
                                                                                                  19
          Procena intenziteta i vrste bola                   fazi dominira nociceptivni bol zbog inflamacije i aktivacije
                                                             nociceptora .
                                                                       20
             Bol treba posmatrati multidimenzionalno, te je trenut-
          no opšte prihvaćen biopsihosocijalni model. Sama procena   Prevalenca  ukupnog  bola,  kao  i  različitih  tipova  bola,
          i merenje bola moraju biti sagledane kroz prizmu svih na-  značajno varira u različitim sprovedenim ispitivanjima i kre-
          vedenih faktora zajedno. Samim tim, ne postoji instrument   će se od 29% do 89% 21, 22 .  Prevalenca neuropatskog bola u
                                                             ovom sindromu iznosila je od  9,6% do 85,5% . Ove studije
                                                                                                  21


          60     DOI: 10.5937/Galmed2411053S
   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67