Page 47 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 47

i najčešće prolazne neželjene efekte u vidu mučnine, uče-  pojavili značajni neželjeni efekti kortikosteroida koji su za-
            stalih  stolica,  naduvenosti,  pojačanog  znojenja  i  pojačane   htevali redukciju ili potpunu obustavu ove terapije.
            bronhijalne  sekrecije,  što  može  predstavljati  problem  kod
            pacijenata sa plućnim oboljenjima. Značajno je napomenuti   Među ovim lekovima, lek prvog izbora je azatiopirin, koji
            da se ovi lekovi slabo vezuju za proteine plazme, zbog čega   se generalno dobro podnosi, ali mu je za postizanje punog
            su izuzetno retke interakcije sa drugim lekovima.   efekta potrebno 8–12 meseci. On se može dati odmah sa
                                                                kortikosteroidnom terapijom, posebno kod pacijenata kod
               Kod  najvećeg  broja  pacijenata  paralelno  sa  ovom,  tzv.   kojih postoji visok rizik od neželjenih efekata steroida, kao
            „simptomatskom“  terapijom  SAMG,  neophodno  je  zapo-  što su pacijenti sa dijabetesom, depresijom, gastričnim ul-
            četi i kauzalno lečenje, usmereno na patogenetski proces   kusom ili osteoporozom, kao i kod pacijenata gde se oče-
            SAMG, sa ciljem da se izmeni tok bolesti i postigne njeno   kuje da kortikosteroidi neće biti dovoljna terapija, u slučaju
            poboljšanje  ili  remisija.  U  svakodnevnoj  kliničkoj  praksi   timoma, kod starijih pacijenata sa težom kliničkom slikom, i
            osnov ove terapije su kortikosteroidi koji se moraju dava-  kao terapija tokom i posle terapijskih izmena plazme. Lek se
            ti u dužem vremenskom periodu, s obzirom na to da oni   može odmah dati u punoj dozi, ali samo kod pacijenata gde
            ostvaruju svoj pun efekat tek nakon 1–3 meseca, a neretko i   je isključena mogućnost idiosinkrazije, a što se proverava
            nakon dužeg vremenskog perioda, od 6 meseci ili duže 20–22 .   analizom tiopurin S-metiltransferaze (TPMT) . U slučaju da
                                                                                                   27
            Osnovni princip je da se počinje nižim dozama, sa postepe-  vrednost ovog enzima nije u referentnom opsegu, azatio-
            nim podizanjem do pune efektivne doze leka. Na ovaj način   prin se uvodi postepeno, počev od 25 mg, što se dalje podi-
            se izbegava, ili bar ublažava, početno prolazno pogoršanje   že na nedeljnom nivou do pune doze leka, uz praćenje krv-
            SAMG koje se javlja kod oko 50–70% pacijenata nakon 7–10   ne slike i jetrinih enzima. Puna doza azatioprina je 2,5 mg/
            dana od uvođenja kortikosteroidne terapije 22, 23 . Faktori ri-  kg telesne težine i ona se najčešće daje u jednoj večernjoj
            zika za pogoršanje SAMG nakon uvođenja kortikosteroidne   dozi, ali ga je kod doza većih od 100 mg moguće dati i u dve
            terapije  su  godine  pacijenta,  bulbarna  simptomatologija   podeljene doze . Lek se najčešće dobro podnosi, ali je kod
                                                                            28
            SAMG i teže kliničko ispoljavanje bolesti . U daljem toku se   starijih relativno čest porast jetrinih enzima, pa je neophod-
                                            24
            primenjuje puna doza izabranog leka, najčešće prednizona   no praćenje istih, u početku na 7–10 dana, kasnije na meseč-
            ili deflazakorta, i to svakodnevno, ili na drugi dan, u jednoj   nom do tromesečnom nivou. Takođe je potrebno praćenje
            jutarnjoj dozi, posle doručka. Smatra se da davanje leka na   krvne slike, jer se iako retko, može registrovati značajan pad
            drugi dan izaziva manje neželjenih efekata, ali je sa druge   leukocita, što nameće potrebu obustave azatioprina. Među
            strane praćeno češćim greškama od strane pacijenta. Puna   neželjenim efektima se izdvajaju i kožne promene tipa akti-
            doza leka, od oko 1 mg/kg telesne težine na dan, zadržava   nične keratoze i kožni maligniteti, dok teratogeni efekti nisu
            se do postizanja stabilnog poboljšanja, što se najčešće po-  zabeleženi.
            stiže posle 1–3 meseca, a zatim se postepeno redukuje, uz
            praćenje simptoma bolesti, i to vrlo postepeno, za 5 mg na   Drugi lek izbora u ovoj grupi je ciklosporin A (CsA). CsA
            svake 2–3 nedelje, do doze održavanja koja najčešće iznosi   se koristi kao „steroidno štedeći“ lek u terapiji SAMG još od
                                                                          29
            30 mg i koja se zadržava narednih 3–6 meseci, a zatim pono-  1988. godine . On je inhibitor kalcineurina i predstavlja vi-
            vo postepeno redukuje do potpune obustave. Smatra se da   soko specifični inhibitor T ćelijske aktivacije. CsA se vezuje za
            se primenom kortikosteroida postiže značajno poboljšanje   citosolni protein limfocita, posebno T limfocita – ciklofilin, i
            kod preko 80% pacijenata sa SAMG, ali je sa druge strane   taj kompleks ciklosporin-ciklofilin inhibira kalcineurin odgo-
            ova terapija praćena rizikom od nastanka brojnih neželje-  voran za aktivaciju transkripcije interleukina 2 30, 31 . Na taj na-
            nih  efekata,  kao  što  su  gojaznost,  hipertenzija,  dijabetes,   čin CsA snižava funkciju T limfocita sa smanjenjem produk-
            katarakta, želudačni ulkus, osteoporoza, aseptička nekroza   cije inflamatornih citokina interleukina 2, interferona gama,
            glave butne kosti, psihičke izmene, nesanica, periferni ede-  kao i ekspresije receptora za interleukin 2 30, 31 . Puna efikasna
            mi i povećana sklonost ka infekcijama, čak i sepsa. Brojni i   doza CsA je 3,5 mg/kg telesne težine podeljeno u dve doze.
            ozbiljni neželjeni efekti kortikosteroida nameću potrebu za   Smatra se da je efekat leka pun ukoliko njegova koncentra-
            što je moguće bržom redukcijom doze ovih lekova, što vrlo   cija u serumu iznosi 100–150 ng/ml, a što se kontroliše tač-
            često dovodi do pogoršanja SAMG, te potrebe za ponovnim   no 12 sati nakon uzimanja večernje doze, neposredno pred
            povećanjem  doze  ili  uvođenjem  alternativne  imunosupre-  uzimanje jutarnje doze leka. Koncentraciju CsA u serumu bi
            sivne terapije.                                     trebalo kontrolisati svakom pacijentu 2–3 dana nakon uvo-
                                                                đenja CsA i svaki put nakon korekcije doze leka. U prvom
               U ovu terapiju spadaju azatioprin, ciklosporin A, miko-  mesecu  terapije  se  preporučuje  njeno  praćenje  jednom
            fenolat mofetil i takrolimus, kao najčešće primenjivani imu-  nedeljno, a nadalje – jednom na tri meseca. CsA ostvaruje
            nomodulatorni lekovi kod SAMG, ali i ciklofosfamid, meto-  svoj efekat već posle oko 4 nedelje, do maksimum 3 mese-
            treksat, leflunomid i drugi 20-23, 25-28 . Ovi lekovi se mogu dati   ca, dakle, definitivno brže od azatioprina, i takođe se dosta
            odmah, praktično istovremeno sa steroidnom terapijom, ili   dobro  podnosi.  Nekoliko  nekontrolisanih  studija  je  poka-
            se daju naknadno, kod pacijenata kod kojih kortikosteroidi   zalo da je CsA nakon 12–30 meseci terapije kod pacijenata
            nisu dali pun terapijski učinak, kod kojih je redukcija korti-  sa SAMG doveo do poboljšanja kod 65–85% bolesnika 32-35 .
            kosteroidne terapije dovela do pogoršanja SAMG ili su se   U  jednoj  randomizovanoj  studiji  je  CsA  dodat  pacijentima
                                                                na  kortikosteroidnoj  terapiji  doveo  do  poboljšanja  stanja,


            REVIJALNI RADOVI                                                 Galenika Medical Journal, 2022; 1(2):44-51.  47
   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52