Page 9 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 9

aktivnosti, uz uticaj na srčanu funkciju i krvni pritisak 1-5, 11-14,   pozitivnog  vazdušnog  pritiska  (continuous positive air pre-
            19-24 .                                             ssure - CPAP) rezultirao postepenim snižavanjem i na kraju
                                                                normalizacijom povišenog krvnog pritiska 27-38 .
               Značajna  povezanost  poremećaja  spavanja  i  javljanja
            poremećaja srčanog ritma je takođe isticana u rezultatima   Slično ovim rezultatima, kod ovog sindroma zabeležena
            određenih studija. Najčešće su registrovane epizode asisto-  je češća pojava poremećaja srčanog ritma, a ektopična ven-
            lije, tokom holter - elektrokardiografskog snimanja. U jed-  trikularna aktivnost se javlja kod saturacije oksihemoglobi-
            nom istraživanju beležene su asistolije duže od 9 sekundi (li-  nom ispod 65% 5, 28-32 .
            mit normalno do 2,5 sekundi) tokom REM faze spavanja kod
            inače asimptomatskih mladih ispitanika. Periodi asistolije se   Svi ovi poremećaji, posebno kod bolesnika sa već posto-
            češće javljaju zajedno sa epizodama sinusne bradikardije, a   jećim faktorima rizika i/ili oboljenjima od značaja za razvoj
            oslikavaju predominaciju tonusa parasimpatičkog sistema.   cerebrovaskularnih  poremećaja  mogu  biti  ključni  inicijalni
            Sve ovo baca novo svetlo u razjašnjenju iznenadnih srčanih   događaj  u  započinjanju  lanca  poremećaja,  sa  krajnjim  is-
            smrti kod nekih bolesnika 1, 4, 22-27 .             hodom razvoja ishemijske bolesti mozga ili hemoragijskog
                                                                sindroma moždanog parenhima.
               Međutim, po rezultatima istraživanja posvećenih ovom
            problemu najčešći i najvažniji poremećaj koji bi mogao biti   Dakle, sleep-apnea, uz uticaj na ventilatorni proces, sa
            odgovoran za češće ispoljavanje cerebrovaskularnih obolje-  mogućnošću razvoja vazdušnog kolapsa, posebno kod po-
            nja u vezi sa procesom spavanja su epizode apnee u vezi   navljanih i produženih epizoda, izaziva hipoksemiju sa udru-
            sa  spavanjem  ili  sleep-disordered breathing, ili preciznije   ženim hemodinamskim poremećajima, što u krajnjoj instan-
            sleep-apnea. Ovaj poremećaj definiše se kao prisutan, ako   ci vodi ispoljavanju hemoreoloških, posebno hemostaznih
            postoji više od 5 epizoda apnee i/ili hipopnee po satu to-  poremećaja,  što  uz  postojanje  drugih  značajnih  oboljenja
            kom spavanja. Smatra se da ovaj poremećaj postoji kod 9%   može voditi razvoju cerebrovaskularnih oboljenja, pre svega
            odraslih žena i kod 24% odraslih muškaraca. Kombinacija   ishemijske bolesti mozga 1, 4, 5, 12-20, 22-25 .
            sleep-apnea i epizoda hipersomnije javlja se kod 2% žena i   Dodatni  patofiziološki  mehanizmi  predstavljeni  su  ra-
            4% muškaraca 1, 5, 26-29 .                          zvojem poremećaja srčanog ritma, padom kardijalnog out-

               Sleep-apnea  sindrom,  posebno  tzv.  opstruktivni  tip,   put-a, uz porast kateholamina, što sve predstavlja povećani
            može izazvati ozbiljne poremećaje kardiovaskularnog siste-  rizik od razvoja cerebrovaskularnih oboljenja 11, 12, 16-21, 29-38 .
            ma. Tako, kod bolesnika koji imaju 5 i više ovih epizoda po   Tokom sleep-apnea sindroma dolazi do povećanja intra-
            satu spavanja, postoji povećanje krvnog arterijskog pritiska   kranijalnog pritiska, što dodatno ugrožava moždanu cirku-
            u značajnom procentu. Takođe je registrovana veća varija-  laciju .
                                                                    37
            cija krvnog pritiska kod ovih osoba, a promene nisu zavisile
            od pola, starosti i prisutne gojaznosti 1, 5, 7, 26-29 .  Značaj  ovom  sindromu  daju  rezultati  istraživanja  gde
                                                                je 198 bolesnika sa ovim sindromom bilo podeljeno u dve
               Takođe, tokom faze oporavka apnee, nastaje prolazno   podjednake  grupe.  Jednoj  grupi  je  učinjena  traheotomija
            povećanje  krvnog  pritiska  koje  traje  3,5  sekundi  i  više  sa   sa traheostomom, a druga je konzervativno tretirana u po-
            maksimalnim vrednostima koje prelaze 200 mmHg stuba,   gledu lečenja sleep-apnea sindroma. Posle perioda praćenja
            posebno tokom REM faze. Takođe, postoji poremećaj para-  (7 godina), kod dva bolesnika sa traheostomom došlo je do
            metara koji oslikavaju srčanu funkciju 5, 11-18 .   razvoja infarkta miokarda ili cerebrovaskularnog oboljenja,
                                                                                                             32
               Sem ovoga, tokom epizoda apnee raste negativni intra-  naspram 15 bolesnika sa ovim oboljenjima u drugoj grupi .
            torakalni  pritisak,  sa  progresivnom  desaturacijom  oksihe-  Na kraju, treba pomenuti značaj hrkanja (snoring), koji
            moglobina  i  razvojem  hiperkapnije,  koja  značajno  podiže   na sličan način, kao i sleep-apnea sindrom, u značajnoj meri
            krvni pritisak. Ponavljane epizode hipertenzije  koja se javlja   kompromituje  respiratornu  funkciju,  izaziva  hipoksemiju
            kao reaktivna pojava, ako poremećaj traje duže vreme može   uz  porast  krvnog  pritiska.  Uloga  ovog  fenomena  nije  be-
            na kraju voditi razvoju hipertenzivne bolesti kroz nedovolj-  značajna, jer se nalazi jasna povezanost hrkanja i povećane
            no poznate mehanizme. Ključni poremećaji u ovom procesu   učestalosti ishemijske bolesti srca, ali i cerebrovaskularnih
            mogu biti posledica ponavljanih hemodinamskih oscilacija   oboljenja. Neki autori smatraju da hrkanje može biti nezavi-
            sa  reperkusijom  na  neurohumoralni,  renovaskularni,  ali  i   san faktor rizika za cerebrovaskularna oboljenja, u odnosu
            strukturni vaskularni sistem, što vodi fiksiranju hipertenzije   na  hipertenziju,  srčana  oboljenja,  gojaznost,  godine.  Ovaj
            i razvoju hipertenzivne bolesti sa svim njenim posledicama 1,   fenomen je prisutan kod više od polovine ljudske populaci-
            5, 11-19, 26-32 .                                   je, a u najvećem broju slučajeva predstavlja marker posto-
               Da je ovo moguće, pokazuju i rezultati kliničkih studija   janja sleep-apnea sindroma, pa ga u tom kontekstu i treba
            da  je  uspešan  tretman  sleep-apnea  sindroma  opstruktiv-  posmatrati 27, 34-38 .
            nog  tipa  putem  traheostome  ili  nazalnog  kontinuiranog



            REVIJALNI RADOVI                                                Galenika Medical Journal, 2022; 1(3):7-12.  9
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14