Page 9 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 9
aktivnosti, uz uticaj na srčanu funkciju i krvni pritisak 1-5, 11-14, pozitivnog vazdušnog pritiska (continuous positive air pre-
19-24 . ssure - CPAP) rezultirao postepenim snižavanjem i na kraju
normalizacijom povišenog krvnog pritiska 27-38 .
Značajna povezanost poremećaja spavanja i javljanja
poremećaja srčanog ritma je takođe isticana u rezultatima Slično ovim rezultatima, kod ovog sindroma zabeležena
određenih studija. Najčešće su registrovane epizode asisto- je češća pojava poremećaja srčanog ritma, a ektopična ven-
lije, tokom holter - elektrokardiografskog snimanja. U jed- trikularna aktivnost se javlja kod saturacije oksihemoglobi-
nom istraživanju beležene su asistolije duže od 9 sekundi (li- nom ispod 65% 5, 28-32 .
mit normalno do 2,5 sekundi) tokom REM faze spavanja kod
inače asimptomatskih mladih ispitanika. Periodi asistolije se Svi ovi poremećaji, posebno kod bolesnika sa već posto-
češće javljaju zajedno sa epizodama sinusne bradikardije, a jećim faktorima rizika i/ili oboljenjima od značaja za razvoj
oslikavaju predominaciju tonusa parasimpatičkog sistema. cerebrovaskularnih poremećaja mogu biti ključni inicijalni
Sve ovo baca novo svetlo u razjašnjenju iznenadnih srčanih događaj u započinjanju lanca poremećaja, sa krajnjim is-
smrti kod nekih bolesnika 1, 4, 22-27 . hodom razvoja ishemijske bolesti mozga ili hemoragijskog
sindroma moždanog parenhima.
Međutim, po rezultatima istraživanja posvećenih ovom
problemu najčešći i najvažniji poremećaj koji bi mogao biti Dakle, sleep-apnea, uz uticaj na ventilatorni proces, sa
odgovoran za češće ispoljavanje cerebrovaskularnih obolje- mogućnošću razvoja vazdušnog kolapsa, posebno kod po-
nja u vezi sa procesom spavanja su epizode apnee u vezi navljanih i produženih epizoda, izaziva hipoksemiju sa udru-
sa spavanjem ili sleep-disordered breathing, ili preciznije ženim hemodinamskim poremećajima, što u krajnjoj instan-
sleep-apnea. Ovaj poremećaj definiše se kao prisutan, ako ci vodi ispoljavanju hemoreoloških, posebno hemostaznih
postoji više od 5 epizoda apnee i/ili hipopnee po satu to- poremećaja, što uz postojanje drugih značajnih oboljenja
kom spavanja. Smatra se da ovaj poremećaj postoji kod 9% može voditi razvoju cerebrovaskularnih oboljenja, pre svega
odraslih žena i kod 24% odraslih muškaraca. Kombinacija ishemijske bolesti mozga 1, 4, 5, 12-20, 22-25 .
sleep-apnea i epizoda hipersomnije javlja se kod 2% žena i Dodatni patofiziološki mehanizmi predstavljeni su ra-
4% muškaraca 1, 5, 26-29 . zvojem poremećaja srčanog ritma, padom kardijalnog out-
Sleep-apnea sindrom, posebno tzv. opstruktivni tip, put-a, uz porast kateholamina, što sve predstavlja povećani
može izazvati ozbiljne poremećaje kardiovaskularnog siste- rizik od razvoja cerebrovaskularnih oboljenja 11, 12, 16-21, 29-38 .
ma. Tako, kod bolesnika koji imaju 5 i više ovih epizoda po Tokom sleep-apnea sindroma dolazi do povećanja intra-
satu spavanja, postoji povećanje krvnog arterijskog pritiska kranijalnog pritiska, što dodatno ugrožava moždanu cirku-
u značajnom procentu. Takođe je registrovana veća varija- laciju .
37
cija krvnog pritiska kod ovih osoba, a promene nisu zavisile
od pola, starosti i prisutne gojaznosti 1, 5, 7, 26-29 . Značaj ovom sindromu daju rezultati istraživanja gde
je 198 bolesnika sa ovim sindromom bilo podeljeno u dve
Takođe, tokom faze oporavka apnee, nastaje prolazno podjednake grupe. Jednoj grupi je učinjena traheotomija
povećanje krvnog pritiska koje traje 3,5 sekundi i više sa sa traheostomom, a druga je konzervativno tretirana u po-
maksimalnim vrednostima koje prelaze 200 mmHg stuba, gledu lečenja sleep-apnea sindroma. Posle perioda praćenja
posebno tokom REM faze. Takođe, postoji poremećaj para- (7 godina), kod dva bolesnika sa traheostomom došlo je do
metara koji oslikavaju srčanu funkciju 5, 11-18 . razvoja infarkta miokarda ili cerebrovaskularnog oboljenja,
32
Sem ovoga, tokom epizoda apnee raste negativni intra- naspram 15 bolesnika sa ovim oboljenjima u drugoj grupi .
torakalni pritisak, sa progresivnom desaturacijom oksihe- Na kraju, treba pomenuti značaj hrkanja (snoring), koji
moglobina i razvojem hiperkapnije, koja značajno podiže na sličan način, kao i sleep-apnea sindrom, u značajnoj meri
krvni pritisak. Ponavljane epizode hipertenzije koja se javlja kompromituje respiratornu funkciju, izaziva hipoksemiju
kao reaktivna pojava, ako poremećaj traje duže vreme može uz porast krvnog pritiska. Uloga ovog fenomena nije be-
na kraju voditi razvoju hipertenzivne bolesti kroz nedovolj- značajna, jer se nalazi jasna povezanost hrkanja i povećane
no poznate mehanizme. Ključni poremećaji u ovom procesu učestalosti ishemijske bolesti srca, ali i cerebrovaskularnih
mogu biti posledica ponavljanih hemodinamskih oscilacija oboljenja. Neki autori smatraju da hrkanje može biti nezavi-
sa reperkusijom na neurohumoralni, renovaskularni, ali i san faktor rizika za cerebrovaskularna oboljenja, u odnosu
strukturni vaskularni sistem, što vodi fiksiranju hipertenzije na hipertenziju, srčana oboljenja, gojaznost, godine. Ovaj
i razvoju hipertenzivne bolesti sa svim njenim posledicama 1, fenomen je prisutan kod više od polovine ljudske populaci-
5, 11-19, 26-32 . je, a u najvećem broju slučajeva predstavlja marker posto-
Da je ovo moguće, pokazuju i rezultati kliničkih studija janja sleep-apnea sindroma, pa ga u tom kontekstu i treba
da je uspešan tretman sleep-apnea sindroma opstruktiv- posmatrati 27, 34-38 .
nog tipa putem traheostome ili nazalnog kontinuiranog
REVIJALNI RADOVI Galenika Medical Journal, 2022; 1(3):7-12. 9