Page 38 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 38

se vezuje, postiže se bolji klinički efekt, pasireotidom LAR,   - kod mešanih somatotropno/laktotropnih adenoma hi-
          u poređenju sa SRL-fg. Istraživanja su potvrdila da se ovim   pofize pre operacije ili ako operacijom nije postignuta remi-
          lekom normalizuje IGF-1 kod 20% onih sa rezistencijom na   sija bolesti;
          SRL-fg 34,  35 .  Takođe,  pokazuje  veći  antitumorski  efekat  od
          SRL-fg, redukuje veličinu tumora za 40 % u oko 80 % sluča-  - kod pacijenata koji su parcijalno odgovorili na SRL-fg,
          jeva. Pasireotid LAR je zbog toga i lek izbora kod pacijenata   kao dodatak na tu terapiju.
          sa tumorskim ostatkom blizu optičke hijazme. Dostupan je   Pegvisomant  je  pegilirani  rekombinantni  analog  hor-
          u dozama 10 mg, 20 mg, 30 mg, 40 mg i 60 mg, primenjuje   mona rasta, koji deluje kao selektivni antagonist receptora
          se u formi intramuskularne injekcije na 4 nedelje. Inicijalna   za hormon rasta (Growth Hormone Receptor, GHR) i koristi
          doza je 40 mg, dok je 60 mg maksimalna doza ovog leka.   se kao druga linija medikamente terapije akromegalije 30,
                                                             37 . U nadmetanju sa GH, pegvisomant blokira vezivanje GH
             Pasireotid LAR se primenjuje u sledećim indikacijama:
                                                             za svoj receptor i na taj način blokira njegovo dejstvo. Cilj
             - neuspešna terapija sa SRL-fg, uz postojanje ostatka tu-  lečenja  pegvisomantom  je  normalizacija  nivoa  IGF-1.  Ob-
          mora hipofize većeg promera;                       zirom  da  pegvisomant  ne  smanjuje  koncentracija  GH,  u
                                                             praćenju efekata lečenja ove terapije koristi se samo IGF-1.
             - kod pacijenata mlađih od 40 godina kod kojih je nastu-  Kliničke studije su pokazale normalizaciju IGF-1 na terapiji
          pio rast tumorskog ostatka na terapiji             pegvisomantom u oko 65% slučajeva tokom 5 godina leče-
             SRL-fg, nepodesan za reoperaciju (klinički agresivan tu-  nja. Pegvisomant se primenjuje u ampulama od 10 mg, 15
          mor);                                              mg, 20 mg, 25 mg i 30 mg kao supkutana injekcija jednom
                                                             dnevno. Startna doza ovog leka je 10 mg/dan, a maksimalna
             - u slučaju jakih glavobolja, koje nisu kupirane terapijom   30 mg/dan . Terapijska doza pegvisomanta se individualno
                                                                      38
          SRL-fg;                                            titrira,  sa  povećanjem  ili  smanjenjem  za  5  mg  dnevno  do
                                                             normalizacije  IGF-1.  Pegvisomant  smanjuje  nivoe  glukoze
             - kada nema odgovora/tolerancije na terapiju pegviso-  i  glikoziliranog  hemoglobina  -  HbA1c,  čime  se  poboljšava
          mantom.                                            glikoregulacija  i  time  smanjenje  doze  insulina/oralnih  hi-

             Neželjeni  efekti  pasireotida  LAR  su  slični  onima  koje   poglikemika kod bolesnika koji se leče od šećerne bolesti u
                                                                       39
          imaju SRL-fg, osim što je pogoršanje glikoregulacije prisut-  akromegaliji .
          no u oko 70% slučajeva . Zbog hiperglikemije se u oko 10%   Indikacije za primenu pegvisomanta su:
                             36
          slučajeva ova terapija obustavlja. Nakon pojave manifestne
          šećerne  bolesti,  pacijenti  se  mogu  lečiti  pegvisomantom.   -  u    perzistentnoj  akromegaliji  kada  terapija  sa  SRL-fg
          Pasireotid  LAR  može  da  suprimuje  sekreciju  i  drugih  hor-  nije imala efekta, uz prisustvo malog/nevidljivog tumorskog
          mona adenohipofize, zbog čega se pacijenti prate u smislu   resta;
          hipopituitarizma.
                                                                - u perzistentnoj akromegaliji na terapiji sa SRL-fg i pri-
             Dopaminski agonisti (Dopamine agonists, DA) se prime-  sustvom šećerne bolesti;
          njuju kao prva i druga linija medikamentne terapije, slika
          1 . DA se primenjuju kod blažih formi bolesti i kod pacije-  -  kod  pacijenata  koji  su  koristeći  pasireotid  LAR  dobili
           30
          nata sa mešanim tumorom hipofize (mešani somatotropno/  šećernu bolest.
          laktotropni tumori). Zbog peroralne primene i niže cene, DA   Pegvisomant se primenjuje u većoj dozi kod osoba žen-
          su pogodni za primenu u kombinaciji sa drugim lekovima in-  skog  pola,  mlađih  osoba,  onih  sa  većom  koncentracijom
          dikovanim za akromegaliju. Mehanizam dejstva DA u akro-  IGF-1, bolesnika sa šećernom bolešću, kod sleep apnea sin-
          megaliji  se  ostvaruje  preko  tipa  2  dopaminskih  receptora   droma i kod gojaznih. Pegvisomant ima ulogu i na ekstrahe-
          (Dopamine 2 Receptor, D2R) u tumoru - somatotropinomu.   patična dejstva GH, zbog čega se primenjuje kod pacijenata
          Srednja doza kabergolina je 2,5 mg/nedeljno u rangu (1-7   koji su normalizovali IGF-1 nekim drugim medikamentom
          mg) i ona je 2-5 x veća od one koja se primenjuje u hiperpro-  (SRL-fg).  Kod  takvih  pacijenata  male  doze  pegvisomanta,
          laktinemiji. Kabergolin ispoljava veću efikasnost u postiza-  primenjene 1-2 puta nedeljno, smanjiće periferne edeme,
          nju remisije akromegalije (34%) u odnosu na bromokriptin   glavobolje i zamor pacijenta, a na taj način poboljšati kvali-
          (10%).                                             tet života obolelih. Ovaj lek se primenjuje kod bolesnika sa
             Dopaminski agonisti se koriste za lečenje akromegalije u   familijarnom formom akromegalije (nosioci mutacije AIP).
          sledećim indikacijama:                             To su najčešće mlađe osobe sa progresivnim tokom bolesti,
                                                             invazivnim hipofiznim tumorom i koje ne pokazuju odgovor
             - kod pacijenata sa umerenom biohemijskom aktivnošću   na SRL. Neželjeni efekti terapije ovim lekom nisu zavisni od
          akromegalije  (IGF-1 < 2,5 x iznad gornje granice normale za   primenjene doze i obično su prolazni bez dodatne terapije.
          uzrast) i blagim simptomima bolesti. Najbolji efekat DA po-  Pegvisomant je generalno bezbedan lek, dobro se podnosi
          stiže u slučajevima kada je IGF-1 < 1,5 x iznad gornje granice   uprkos tome da se primenjuje jednom dnevno kao supku-
          normale za uzrast;                                 tana injekcija. Mogući su sledeći neželjeni efekti ovog leka:



          36     DOI: 10.5937/Galmed2412075D
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43