Page 24 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 24

(Ringer's lactate, RL) je najčešće korišćeni kristaloidni rastvor   TBSA). Polovina proračunate količine tečnosti se administri-
          u terapiji opekotinskog šoka. Fiziološki rastvor je korišćen u   ra tokom prvih 8 sati, ostatak tokom narednih 16 sati.
          prošlosti, ali je napušten prvenstveno zato što može smanji-
          ti protok krvi u bubrezima i brzinu glomerularne filtracije,   Tabela 1. Formule za nadoknadu tečnosti kod opekotina
          čime se povećava rizik od akutne bubrežne insuficijencije,   FORMULA      PROCENJENE POTREBE
          a osim toga, primenjen u velikim količinama može izazva-         Prvih 24 h: RL 2-4 mL/kg/% OP, kod dece RL 3mL/kg/% OP
          ti hiperhloremičnu metaboličku acidozu. Pošto je RL blago   PARKLAND  Sledećih 24 h: Koloidi 20-60% preračunatog volumena plazme,
          hipotoničan, može povećati intrakranijalni pritisak (Intracra-       bez kristaloida + glukoza u količini dovoljnoj
                                                                                   da održi diurezu 0,5-1 mL/h
          nial pressure, ICP). Plasma-Lyte ima sastav elektrolita i osmo-  MODIFIKOVANA   Prvih 24 h: RL 2-4 mL/kg/% OP
          lalnost koja je bliža onoj u plazmi, sadrži glukonat i acetat   PARKLANDOVA  Sledećih 24 h: 5% albumin 0,3-1 mL/kg/% OP/16 h
          umesto laktata. Kristaloidni rastvori (RL i Plasma-Lyte) pred-   Prvih 24 h: Q = RL 1,5 mL/kg/% OP + koloidi 0,5 mL/kg/%
          stavljaju srž reanimacije opekotina.                   BRUK               OP + 2.000 mL glukoze
                                                                           Sledećih 24 h: RL 0,5m L/kg/% OP + koloidi 0,25 mL/kg/%
                                                                                    OP + 2.000 mL glukoze
             Najveća dilema postoji oko toga da li, kada i koliko koloi-
          da treba uključiti u terapiju. U literaturi se pominje nekoliko   MODIFIKOVANA   Prvih 24 h: bez koloida. RL 2 mL/kg/% OP (3 mL/kg/% OP kod dece)
                                                                          Sledećih 24 h: koloidi 0,3-0,5 mL/kg/% OP + glukoza u količini
          pristupa u pogledu vremena kada bi trebalo primeniti kolo-  BRUKOVA  dovoljnoj da održi zadovoljavajuću diurezu, bez kristaloida
          idne rastvore: neposredno (upotreba koloida se preporuču-        Prvih 24h: kristaloidi 1 mL/kg/% OP + koloidi 1 mL/kg/%
                                                                                    OP + 2.000 mL glukoze
          je tokom svih sati reanimacije opekotina), rano (obično kod   EVANS  Sledećih 24 h: kristaloidi 0,5 mL/kg/% OP + koloidi 0,5 mL/ kg/%
          prevelikih  nadoknada  tečnosti,  kao  spašavajuća  terapija,             OP + 2.000 mL glukoze
          8-12 sati nakon povrede) i kasno (ne preporučuje se primena   MONAFO   Rastvor koji sadrži: 250 mEq Na + 250 mEq laktata + 100 mEq Cl.
          koloida za reanimaciju tokom prvih 24 sata). Smatra se raci-         Količina rastvora se određuje prema diurezi
          onalnim pristupom identifikacija onih pacijenata koji mogu
          imati koristi od rane upotrebe koloida. Eksperimentalni po-
          daci ukazuju da je gubitak proteina plazme najintenzivniji   Monitoring reanimacije
          tokom prvih 8-12 h nakon povrede i da posle tog vremena
          primena koloida može biti opravdana . Danas je 5% albumin   Optimizacija reanimacije zahteva praćenje vitalnih para-
                                        8
          najčešće korišćen koloidni rastvor u reanimaciji opekotina.   metara na svakih sat vremena (diureza, hemodinamski pa-
          Ranije se dosta često koristila zamrznuta sveža plazma (Fre-  rametri, klinički znaci adekvatne perfuzije organa). Najčešće
          sh frozen plasma, FFP), što je sve ređi slučaj. Upotreba 6%   korišćeni parametri procene su vitalni znaci, laboratorijski
          hidroksietil starča (Hydroxyethyl starch, HES) za reanimaciju   testovi i diureza. Praćenje satne diureze je najčešće korišće-
          šoka kod opečenih bolesnika se ne preporučuje zbog rizika   ni i najjednostavniji pokazatelj (in)suficijentnosti nadokna-
          od nastanka akutne bubrežne insuficijencije.       de tečnostima, jer ukazuje na bubrežni krvni protok, brzinu
                                                             glomerulske  filtracije  i  minutni  volume  srca.  Preporučena
             Još jedan pristup koji ima za cilj smanjenje količine teč-  diureza je 30-50 mL/h kod odraslih, 0,5 do 1,0 mL/kg/h od
          nosti tokom reanimacija opekotina je upotreba hipertonič-  dece manje od 30 kg i 1,0 do 2,0 mL/kg/h kod odojčadi. Me-
          nog fiziološkog rastvora. Monofo i saradnici su tvrdili da hi-  đutim, teško je pratiti adekvatnost reanimacije na osnovu
          pertonični rastvor laktata, dat intravenozno i oralno, može   diureze kod pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom i kod
          ispraviti  deficit  natrijuma  uz  izbegavanje  administracije   onih koji imaju povećanu diurezu usled upotrebe diuretika,
          prekomerne  količine  fiziološkog  rastvora.  Oni  preporuču-  intoksikacije alkoholom ili glikozurije.
          ju upotrebu rastvora koji sadrži  300 mol/L natrijuma, 200
          mol/L  laktata  i  100  mol/L  hlorida.  Cilj  je  korekcija  deficita   Srčana frekvenca, krvni pritisak, centralni venski pritisak
          zapremine ekstracelularne tečnosti sa povlačenjem vode iz   i ehokardiografija mogu poslužiti kao pokazatelji kardiova-
          intracelularnog prostora, kao odgovor na povećanu ekstra-  skularnog statusa, posebno kod pacijenata sa velikim ope-
          celularnu koncentracija natrijuma. Naravno, to zahteva pra-  kotinama i složenim komorbiditetima. Ove varijable se mo-
          ćenje koncentracije Na u serumu pošto koncentracija veća   raju uzeti u obzir u kontekstu fiziologije opekotinskog šoka.
          od 160 mmol/L utiče na pogoršanje bubrežnih i cerebralnih   Na primer, dobro reanimirana odrasla osoba sa velikim ope-
          efekata. Preporuka je da se hipertonični rastvori koriste kod   kotinama bi trebalo da ima puls oko 100-130/min (zbog ma-
          pacijenata koji zahtevaju prevelike količine tečnosti ili kod   sovnog  oslobađanja  kateholamina  izazvanog  povredom).
          onih koji su zbog postojećih komorbiditeta rizični za preve-  Srednji arterijski pritisak (Mean Arterial Pressure, MAP) od 60
          like nadoknade .                                   mmHg je razuman cilj za većinu pacijenata, ali neki pacijenti
                      9
                                                             dobro tolerišu i MAP od 50-55 mmHg, jer i pored nižeg priti-
             Postoje brojne formule za nadoknadu tečnosti opečenih   ska imaju adekvatnu diurezu i cerebralnu perfuziju.
          bolesnika, nazvane po svojim autorima, a kreirane sa ciljem
          da se odredi što optimalniji volumen (odnosno doza) tečno-  Laboratorijske analize su takođe važan alat za procenu
          sti za reanimaciju (tabela 1). Jedna od najčešće korišćenih je   uspešnosti reanimacije tečnostima. Kompletna krvna slika,
          Parklandova formula. Po ovoj formuli bolesnik tokom prvih   elektroliti, glikemija i acidobazni status treba često pratiti,
          24 časa od povrede dobija 2-4 mL kristaloida po kilogramu   iako ne postoje dokazi u pogledu optimalne frekvencije me-
          pomnoženo sa procentom opečene površine (2-4 mL/kg/%   renja navedenih analiza. Laktatni i bazni deficit (Base Deficit,



          22     DOI: 10.5937/Galmed2308019J
   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29